vrhovi.com

Na području današnje općine Radoboj od davnina su obitavali ljudi. Kojim su plemenima, skupinama ili narodima pripadali nije zabilježeno. No iza njih ostali su materijalni dokazi.

Istražujući ovo područje nekoliko je svjetski poznatih znanstvenika pronašlo u radobojskom kraju grobnice iz njih su odnijeli pronađene predmete ali nitko barem do danas nije utvrdio tko su pokojnici  i u koje su vrijeme ukopani.  U “Viestniku Hrvatskog arkeološkog  društva Zagreb” 1879. godine piše da su na brijegu Podoštinje iznad Radoboja (danas to mjesto mještani nazivaju Podostenje, “ispod stijenja”, odnosno “Pisanih pećina”)  pronađeni prethistorijski humci. Prvi ih je opazio 1850. godine geolog Morlot, koji navodi da ih je “jedanaest na broju”. Navodi se da su u tim humcima našli pepela, kostiju, crijepovlja i komad željeza.

Godine 1860. Emanuel von Graffenried nastavlja  iskapanje i razvaljuje sve humke. Odnosi više posuda i žara te jednu kremenjaču. Poslije njega traganje je prema pisanim dokumentima nastavio župnik Stjepan Korajac koji je u Radoboju bio kapelan od 1871. do 1879. godine.

On je pronašao dijelove posuđa i kosti što je sve predao ondašnjem Zemaljskom muzeju u Zagrebu. On je u potoku kraj mlina u radoboju pronašao i kamenu sjekiru. Zabilježeno je i da je neki seljak pod RADOBOJSKOM GOROM prilikom oranja pronašao zlatni novac, kovan po liku Aleksandra Velikog. Navodno je taj novac otkupio krapinski župnik Janko Bedenko, poznati ilirski prosvjetitelj i predao ga Ljudevitu Gaju, kako bi ga ovaj odnio u Zemaljski muzej u Zagrebu.

Podostenje – humci grobnica

Stariji mještani Radoboja još se uvijek sjećaju pričanja rudara u ugljenokopu koji su nevoljko noću išli na rad u blizinu  “Turskog groblja” kako su ga oni zvali. U novije vrijeme posebno nakon ponovnog konstituiranja Općine bilo je pokušaja da se zainteresiraju nadležne institucije za daljnja istraživanja, ali do danas nije bilo pozitivnog odgovora. Šteta, jer bi se vjerojatno današnjim znanstvenim saznanjima mnogo toga moglo točnije utvrditi i obogatiti povjesna zbivanja na ovim prostorima.

Ostaje tako samo dobro upućenom mještanu Radoboja ili slučajnom planinaru da prilikom odlaska u šumu  “Podostenje” na Strahinjščici razgledaju još uvijek dobro vidljive okrugle humke s ulegnućima u sredini koja su vjerojatno ostala nakon brojnih iskapanja prije više od stotinu godina.